INTERVJU ‘Bez inovacije nema napretka’, poručuje za Dissolved in sound Lawrence Klein

Intervju Lawrence Kleina za beogradski Dissolved in Sound prenosimo u integralnom obliku.

O tome da je Lawrence Klein jedan od najzanimljivijih DJ-eva svoje generacije svedoči činjenica da ga je Burn Residency uvrstio među svojih 15 najboljih umetnika u svetu. Nominovan je 2017. godine za nagradu Ambasador u kategoriji DJ-eva koji su najviše napredovali, te je 2018. godine kao DJ i promoter svoje organizacije RatCat osvojio čak pet Ambasador nagrada, između ostalog za kolektiv godine, dok je sam Lawrence osvojio i treće mesto za DJ-a godine po glasovima publike.

Uvek je u potrazi za novom muzikom koju povezuje tehnički preciznim miksovanjem, a najzadovoljniji je kada to radi u celovečernjem izdanju. Nakon uzbudljivog leta, popričali smo sa Lovreom o njegovim dosadašnjim uspesima, interesantnim činjenicama sa hrvatske scene i DJing-u.

Pobednik si Burn rezidenture. Šta si naučio bitno za svoju karijeru?

Ta Burn epizoda bila je dosta značajna jer sam iz prve ruke vidio kako glazbena industrija funkcionira iznutra, a imao sam sreće susresti i niz kvalitetnih ljudi koji su s nama podijelili svoje znanje i iskustva, bilo da je riječ o ljudima iz branše ili poznatim DJ-ima čija smo predavanja slušali. Mislim da sam jako puno profitirao od te pobjede na hrvatskom Burn Residency-u 2017. godine i da sam na najbolji mogući način kroz svoje kasnije djelovanje kapitalizirao iskustva s Ibize, International Music Summita i nastupa na Big Burn Festivalu u Istanbulu.

Kako je nastao RatCat? Šta je ono što vaše žurke izdvaja iz mora drugih?

RatCat se dogodio u nekom razdoblju ubrzo nakon Burn-a kada su mi prišli osnivači tog projekta Martina Kovačić i Ante Pancirov, želeći razvijati u Šibeniku melodičnu elektroničku glazbu kakve dotad nije bilo. Svidjelo im se što radim, kliknuli smo se i kada smo shvatili da smo u istom filmu uhvatili smo se posla. Prvo povremeno, a onda sve intenzivnije, počeli smo raditi glazbene večeri u gradu. U međuvremenu nam se pridružila još jedna važna karika u cijeloj priči, Andrija Bakula (DJ Bakula). Odradili smo klupsku sezonu u klubu Kuglana, radili klupske večeri u klubu Azimut, preuzeli Tunel u kojem uskoro kreće nova sezona, radili brojne projekte po gradu i oko grada i u nekom trenutku melodična elektronička glazba postala je kod nas dosta IN.

Svojim pristupom u organizaciji žurki htjeli smo biti drugačiji, tj ponuditi nešto što je tada već bilo trend na sceni, ali nažalost ne i kod nas. Situacija je bila takva da praktički nigdje u Dalmaciji, od Splita do Zadra, nije bilo lakše melodične glazbe. Sve je bilo zatrpano neinventivnim žanrovima tehna i tech house-a koje je odavno bilo pojelo vrijeme i tu smo osjetili priliku za iskorak. U početku je bilo teško jer je ljudima ta naša ‘nova’ muzika bila nepoznata, ali malo pomalo sve više i više ljudi prepoznavalo je njezinu kvalitetu i postajali su fanovi te glazbe.

Najviše me veseli što smo doprli do ljudi koji uopće nisu slušali elektronsku glazbu, ni išli na party-e, jer su smatrali da je sve to ono isto nabijanje, loši techno. Jako smo se trudili razbiti te predrasude. Djelovali smo na svim razinama lokalne zajednice, jako puno radili na tome da pokažemo ljudima da je riječ samo o dobroj glazbi i zabavi kakve na našim event-ima ne nedostaje. Nismo, naravno, otkrili nikakvu toplu vodu niti smo vizionari, a bogme ni čudotvorci. Samo smo marljivo radili, promovirali ono što volimo i ubrzo shvatili da to vole i drugi dobri ljudi oko nas.

Kako ste uspeli da napravite saradnju između grada Šibenika i lokalne elektronske scene?

Dobro pitanje 🙂 Ne znam je li to bio splet okolnosti, prst sudbine ili nešto treće, ali dogodilo se da aktualne gradske vlasti imaju jako puno razumijevanja za to što radimo. Šibenik je oduvijek bio grad glazbe u kojem su osnovani prvi rock band-ovi bivše Jugoslavije, poput Grupe MI, iznjedrio velikane poput Arsena Dedića, diskografa Siniše Škarice i koji je početkom devedesetih bio centar područja na kojem se razvijala elektronička glazba (Kapela, Aurora, Millennium party Božidara Gracina – Boće itd.).

Nakon serije festivala Terraneo, Šibenik se odlučio razvijati kao grad glazbe i prvi novac Europske unije uložio je u obnovu Tvrđave sv. Mihovila koja je danas jedna od najljepših glazbenih pozornica Hrvatske, u kojoj nastupaju velikani poput Bryan Ferry-a, Thievery Corporation, neki dan su tamo nastupili Ame Live (Frank Wiedemann) i HVOB… Ukratko, aktualna gradska administracija pratila je naše projekte i jasno su nam od početka davali do znanja da žele podržati sve što je dobro, sve što doprinosi razvoju grada i glazbene scene.

U svim našim projektima jako nam je bilo važno da to što radimo ima širi odjek, da sredina u kojoj živimo ima koristi od toga i vlasti su to prepoznale. Smatram da je Šibenik po toj sinergiji lokalne samouprave i civilnog sektora najbolji grad u državi i da bi i drugi trebali slijediti taj koncept.

Bio si deo tima Ambasador koji je išao na Paris Electronic Week. Kako je to izgledalo i koji su tvoji utisci? Šta si saznao što bi moglo da pomogne regionalnoj sceni da napreduje?

Bilo je veliko zadovoljstvo biti dijelom delegacije koja predstavlja cijelu zemlju na konferenciji kao što je Paris Electronic Week. Uz mlade čije vrijeme tek dolazi, tamo su bili i velikani naše scene poput Petra Dundova, Sergeja Lugovića, i drugih, a sve se odvijalo pod organizacijskom paskom portala Klubskascena.hr i Gorana Tomaševića koji dva desetljeća promovira scenu. Ta ekipa odigrala je važno ulogu i u razvoju projekta RatCat i svega što radimo u Šibeniku.

Benefiti konferencije su bili dodatno zbližavanje s kolegama i upoznavanje novih ljudi iz industrije, a ujedno i upoznavanje s novim trendovima. Bez inovacija nema napretka i zato je nužno sudjelovati u takvim projektima, pratiti trendove, a posebno je nužna suradnja ljudi sa scene na svim razinama. Bez toga nema razvoja.

Deo si organizacije koja stoji iza Nox, jednog od retkih festivala koji organizuje hrvatska ekipa. Kakav vam izazov predstavlja konkurencija u letnjem delu sezone, koju uglavnom čine veliki strani brendovi?

Organizirati festival velika je muka i glavobolja, posebno kada to radite bez moćnog zaleđa, bilo da iza vas stoje veliki sponzori ili strani investitori koji su kod nas odavno preuzeli sve konce. RatCat je u suradnji s lokalnim vlastima osmislio projekt Martinska gdje se ovoga ljeta održava šest glazbenih festivala, a na zamolbu ekipe koja je proteklih godina radila jednodnevni glazbeni party Nox, uključili smo na kraju i se u organizaciju jednog od festivala.

Tako je nastao jedan od rijetkih festivala elektroničke glazbe koji su ovoga ljeta organizirali domaći promotori. Konkurencija je ogromna jer strani festivali imaju lovu i mogu najjačim artistima dati najbolje uvjete, no uz puno rada i spretnosti, očito ima prostora i za nas domaće. Nox je veliko iskustvo, naučili smo jako puno, uspostavili nova partnerstva i veze poput suradnje, recimo, s Pozitivnim ritmom koji je najzaslužniji za uspjeh projekta Martinska ovoga ljeta.

Ovog leta nastupio na Dance Areni festivala EXIT. Sa strane DJ-a, koje su razlike u nastupima u malim klubovima i velikim svetskim pozornicama?

Dobiti priliku nastupiti na Dance Areni Exit Festivala velika je stvar i jako motivirajuće iskustvo za bilo koga, pa tako i za mene. Ujedno, to mi je bila i velika potvrda da sam radio dobro i kvalitetno se razvijao kao artist. Presretan sam što sam imao priliku svirati u subotu na Dance Areni sa svjetskim zvijezdama kao što su Solomun, Tale Of Us, Adriatique, Satori, te s kolegama Coeusom iz Srbije i Fornivom iz BiH, s kojim sam nastupio u b2b varijanti.

Nastup na tako velikim festivalima otvara vrata novoj publici u kratkom vremenu, ali isto tako smanjuje prostor za eksperimetiranje u muzici dok se svira. Nastupati u klubovima i festivalima dva su odvojena svijeta jer u klubove ljudi dolaze ciljano zbog DJ-a koji nastupa tu večer i može se intimnije povezati sa izvođačem čija muzička kreativnost dolazi do izražaja dugim setovima i emocijama koje ispunjava plesni podij. Festival, jasno, opet nudi neke druge draži. U svakom slučaju, uživam nastupati, bilo da je riječ o krcatom Exitu ili pred svojom publikom u Tunelu.

Baviš se DJing-om i produkcijom. Koje su prednosti i mane DJ-a koji se bavi sopstvenom produkcijom?

Ušao sam u ovu glazbenu priču zbog želje da sviram kao DJ i da nastupam, ali nekako je s vremenom došla i ta potreba, želja da se okušam i kao producent. Nastupi me puno više oduševljavaju, ali moram priznati da sve više uživam i u studiju jer osjećaj kada puštate vlastitu glazbu i ljudi na nju plešu – neopisiv je.

S druge strane, jako je teško biti uspješan DJ i producent što dokazuje i površan pogled na glazbenu scenu. Rijetko je izvođač podjednako dobar DJ i producent. Ipak, sve više vremena posvećujem produkciji vlastite glazbe te ujedno djelujem i kao A&R izdavačke kuće Simulation iz Splita koja raste iz izdanja u izdanje pokušavajući pratiti svjetske trendove melodične elektronike. Glazbena industrija nameće DJ-ima da budu producenti i obratno. Vidjet ćemo što će ispasti iz toga.

Ono što znam i što jedino mogu je raditi što više na sebi i razvijati se na svim poljima svoga kreativnoga rada. I dakako, uživati u svemu tome jer kad prestanem uživati u glazbi, počet ću se baviti nekim drugim poslom. Tu sam dok me pjesma bude radovala.